Zakon o pristupačnosti vrijedi od lipnja 2025. — tiče li se vaš obrt?

Ako ste zadnjih mjeseci naišli na e-mail ili oglas koji tvrdi da vaša web stranica „mora biti pristupačna do zakonskog roka, inače kazna do 100.000 eura“, nije to potpuna izmišljotina — ali gotovo sigurno nije potpuna slika ni za vaš obrt. Europski zakon o pristupačnosti (European Accessibility Act) na snazi je u cijeloj EU od 28. lipnja 2025., a Hrvatska ga je u nacionalno zakonodavstvo prenijela Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (NN 89/25), koji je stupio na snagu istog datuma.

Zakon prenosi Direktivu (EU) 2019/882 i cilj mu je da proizvodi i usluge svakodnevne potrošnje budu dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti — od bankomata i e-knjiga do web stranica koje prodaju robu ili usluge. Tehnički standard na koji se poziva je EN 301 549, koji u praksi znači razinu AA smjernica WCAG 2.1 — isti skup pravila o kontrastu, tipkovnici i strukturi teksta koji vrijedi širom svijeta, ne samo u Hrvatskoj.

Tko je zapravo obvezan

Ovdje dolazi dio koji agencije koje prodaju „hitno usklađivanje“ rado preskoče: zakon predviđa izuzeće za mikropoduzetnike koji pružaju usluge — manje od 10 zaposlenih i godišnji prihod ili bilanca do 2 milijuna eura. Većina obrta, salona, ordinacija i malih trgovina u Hrvatskoj upravo tu spada. Ako ste frizerski salon s troje zaposlenih ili obiteljski restoran, zakon vas formalno ne obvezuje da stranicu odmah usklađujete s punim zahtjevima pristupačnosti.

Zašto izuzeće nije razlog za potpuno opuštanje

Prva stvar koju treba znati: izuzeće nije zaštićena zona zauvijek. Čim obrt prijeđe granicu od 10 zaposlenih ili 2 milijuna eura prihoda, izuzeće nestaje odmah, bez prijelaznog razdoblja za postupno usklađivanje. Ako planirate rast — drugu poslovnicu, novo zapošljavanje — vrijedi znati da se pravila mijenjaju u trenutku kad brojka prijeđe prag, a ne godinu dana poslije kad se za to nađe vremena.

Druga stvar: izuzeće vrijedi za usluge, ne nužno za proizvode. Ako prodajete fizičku robu putem web trgovine, dio zahtjeva koji se odnose na same proizvode i njihovu ambalažu može vrijediti bez obzira na veličinu poduzeća. Treća stvar, rjeđa ali vrijedna spomena: izuzeće otpada ako je poduzeće primilo sredstva namijenjena baš poboljšanju pristupačnosti — takva bespovratna sredstva poništavaju pravo na izuzeće za taj dio poslovanja.

Izuzeće za mikropoduzetnike postoji, ali je uvjetovano i osjetljivo na rast — nije trajna iznimka koju jednom provjerite i zaboravite.

Zašto pristupačnost ima smisla i kad nije obavezna

Odvojeno od zakona, postoji i poslovni razlog da stranica bude pristupačna. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 16 posto svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta, a udio raste s dobi. Starija populacija u Hrvatskoj čini velik i rastući dio kupaca lokalnih usluga — upravo onih koji cijene obrt kojem vjeruju i kod kojeg se vraćaju godinama. Stranica koja se ne može čitati preko tipkovnice ili ima tekst preniskog kontrasta ne gubi samo tog jednog posjetitelja; tiho isključuje dio publike koja bi inače bila među najvjernijim klijentima.

Dobra vijest je da se najveći dio pristupačnosti preklapa s onim što stranica ionako treba imati da bi radila svoj posao: dovoljan kontrast teksta i pozadine, jasno vidljiv fokus kad se kroz stranicu ide tipkovnicom, alt-tekst na slikama koji stvarno opisuje što se vidi umjesto naziva datoteke, i naslovi (h1, h2, h3) postavljeni u logičnom redoslijedu, a ne birani po veličini fonta koja izgleda dobro. Ništa od toga nije skupo ni tehnički zahtjevno kad se postavi od početka izrade, a gotovo sve od toga istovremeno pomaže i klasičnom SEO-u.

Pet stvari koje možete provjeriti sami

1. 1.Otvorite stranicu i prođite kroz nju isključivo tipkovnicom, tabulatorom — provjerite vidite li jasno gdje se fokus trenutno nalazi na svakom koraku.
2. 2.Provjerite kontrast teksta i pozadine besplatnim alatom kao što je WebAIM Contrast Checker; cilj je omjer od najmanje 4,5:1 za običan tekst.
3. 3.Pogledajte imaju li slike na stranici alt-tekst koji opisno govori što prikazuju, a ne samo naziv datoteke ili prazno polje.
4. 4.Provjerite čita li se redoslijed naslova logično od h1 prema h2 i h3, bez preskakanja razina samo zbog toga kako neki naslov izgleda.
5. 5.Ako prodajete robu online, provjerite je li cijeli proces kupnje moguće dovršiti bez miša — to je dio koji nadzorna tijela u praksi najčešće provjere prvo.

Gdje se tu uklapa naš pristup

Kod nas kontrast, tipkovnička navigacija i vidljiv fokus nisu naknadna zakrpa uoči nekog zakonskog roka — ugrađeni su u svaku stranicu koju izradimo od prvog dana, kao dio istog standarda kvalitete kao brzina učitavanja ili ispravno postavljen kontakt formular. Bez obzira upada li vaš obrt u izuzeće ili ne, stranica koju izradimo zadovoljava WCAG AA kontrast i temeljnu pristupačnost — ne zato što to zakon traži baš od vas, nego zato što je to razlika između stranice koja radi za sve vaše kupce i one koja tiho isključuje dio njih.

Ako niste sigurni upada li vaš konkretan slučaj u izuzeće — posebno ako imate web trgovinu ili planirate rast preko 10 zaposlenih — to je pravno pitanje i vrijedi ga provjeriti s pravnim savjetnikom, ne s web studijom. Tehnički dio, ono što se stvarno vidi i koristi na stranici, rješava se jednom, u fazi izrade, i ostaje riješeno bez obzira na to kako se zakon dalje razvija.